Almissa je društvena igra osvajanja grada, nadahnuta poviješću grada Omiša. Igra se na povijesnoj rekonstrukciji karte grada Omiša s kraja 17. stoljeća. U to su vrijeme velike sile Europe – Venecija, Osmansko Carstvo, Francuska, Habsburška Monarhija (uključujući hrvatska plemstva), ali i lokalni borci za slobodu (hajduci) – nastoje proširiti svoj utjecaj. Igrači preuzimaju uloge vojskovođa koji nastoje osvojiti najvažniju gradsku utvrdu – Starigrad. Ta je utvrda imala ključnu stratešku ulogu jer je omogućavala nadzor nad ušćem rijeke Cetine, gradom Omišem te glavnim pomorskim i kopnenim pravcima. Na putu prema cilju igrači osvajaju važne strateške lokacije, iskorištavaju prilike, ali i nailaze na razne neprilike. Pobjednik je igrač koji prvi osvoji Starigrad.

 

SADRŽAJ IGRE

• 1 igraća ploča grada Omiša

• 14 karata KULA

• 12 karata PRILIKA

• 12 karata NEPRILIKA

• 5 pijuna (vojskovođe)

• 1 igraća kockica

 

PRIPREMA I POČETAK IGRE

• Postavite igraću ploču i pored nje složite tri odvojena špila karata: PRILIKE, NEPRILIKE i KULE, okrenuta licem prema dolje.

• Svaki igrač uzima jednog pijuna (vojskovođu). Ako sudjeluje manje od pet igrača, višak pijuna vraća se u kutiju.

• Igru započinje igrač koji baci najveći broj na kockici. Igra se nastavlja u smjeru kazaljke na satu.

 

KRETANJE

• Igrač u svom potezu baca kockicu i pomiče pijuna za onoliko polja koliko pokazuje kockica.

• Nakon pomicanja pijuna, ovisno o dobivenom broju i polju na kojem se zaustavio, igrač može dobiti kartu PRILIKE, NEPRILIKE ili KULE.

 

KULE

• Karte KULA osvajaju se kada igrač prijeđe preko polja označenih uokvirenim brojevima (1 – 14) na karti grada (ili stane njih).

• Naziv kule nalazi se u legendi igraće ploče i označena je rednim brojem.

• Kada igrač prijeđe preko polja određene kule, može uzeti točno tu kartu kule koja odgovara tom polju, ali je nije obvezan uzeti. Kada sljedeći igrač prijeđe preko istog polja, ne osvaja tu kulu, jer je već osvojena.

• Svaka kula daje posebnu sposobnost koja vrijedi dok je igrač posjeduje. Ako igrač izgubi tu kulu, gubi i sposobnost koju mu je kula davala.

• Igrač može imati najviše dvije kule istovremeno.

• Kada igrač osvoji treću kulu, mora odbaciti jednu kulu koju već ima, a novu zadržati.

• Prva i zadnja kula su posebne: karta kule ULAZ je jednokratna te igrač sam odlučuje kada će je upotrijebiti, a karta kule STARIGRAD donosi pobjedu igraču koji prvi dođe do nje.

 

PRILIKE

• Kartu PRILIKE igrač dobiva kada na kockici baci paran broj (2, 4 ili 6).

• Karte PRILIKE pomažu igraču i omogućuju mu brži ili lakši napredak.

• Karte su jednokratne i koriste se odmah nakon izvlačenja.

• Iznimka je karta Štit, koja se može zadržati i iskoristiti kasnije, nakon čega se vraća na dno špila.

 

NEPRILIKE

• Kartu NEPRILIKE igrač dobiva kada na kockici baci neparan broj (1, 3 ili 5).

• Karte NEPRILIKE otežavaju napredovanje.

• Karte su jednokratne i moraju se odmah iskoristiti.

• Nakon korištenja, karta se vraća na dno špila.

​

PEOVICA

• Pravilo izvlačenja karata PRILIKE i NEPRILIKE počinje vrijediti tek nakon što igrač prijeđe preko 3. kule (PEOVICA), koja označava ulazak u grad. Ovo pravilo vrijedi samo za igrača koji je prešao tu kulu, dok ostali igrači počinju primjenjivati isto pravilo tek kada i sami prijeđu preko tog polja.

 

 

PRAVILA ZA DJECU (4 – 7 GODINA)

• U mlađoj dječjoj varijanti igre ne koriste se karte PRILIKE i NEPRILIKE.

• Igra se samo s kulama, igraćom kockicom i pijunima.

• Pravila su pojednostavljena i fokusirana na kretanje i osvajanje Fortice.

​​

​

​

POVIJESNE LOKACIJE

​

 

Starigrad

U 18. stoljeću Omiš je bio važna točka na Jadranu. Njegova najvažnija tvrđava Starigrad (Fortica) uzdizala se visoko nad morem i štitila prolaz kroz kanjon Cetine – mjesto koje je stoljećima povezivalo kopno i more, istok i zapad. Tko bi držao utvrdu, mogao je nadzirati obalu između Splita i Makarske, zbog čega je imala iznimnu geostratešku važnost. Upravo zato tvrđava je imala ključnu ulogu u zaštiti grada kroz stoljeća, osobito u burnim vremenima kada su se različite sile borile za kontrolu nad ovim područjem.

​

 

Ulaz

Prilaz ušću rijeke Cetine, na suprotnoj obali od grada, na mjestu nekadašnjeg Davidovog mosta. Nekoć je predstavljao važan pristup Omišu s rijeke zbog blizine puta koji je vodio prema istoku.

​

 

Škver

Točna lokacija gradskog brodogradilišta nije poznata, no pretpostavlja se da se nalazila u kanjonu gdje su brodovi bili prirodno zaštićeni od neprijateljskih napada.

​

 

Peovica

Utvrda Peovica, poznata i kao Mirabela, nalazi se iznad centra grada Omiša. Sagrađena je u 13. stoljeću i služila je kao promatračnica te sigurno mjesto za povlačenje i obranu. Iako su se tijekom vremena mijenjali načini ratovanja i gradile nove tvrđave, Mirabela je ostala važan dio obrane grada.

​

 

Arsana

Na sjevernom dijelu gradskih zidina nalazila su se manja vrata na rijeci. U njihovoj blizini nekada se nalazilo spremište za brodove i opremu – arsenal, što se odražava i u samom nazivu lokacije.

​

 

Vrata od rike

Vrata na rici bila su vodeni ulaz u grad i imala su ključnu ulogu u prijevozu i trgovini. Budući da su brodovi bili glavno i najbrže prijevozno sredstvo, ova su vrata nazivana i Velika vrata ili Glavna vrata prema rici.

​

 

Mostina

Mostina je bila tajni podvodni bedem, obrambena zamka za neprijateljske brodove na ušću rijeke Cetine. Ta podvodna zidina imala je prolaz koji su u vrijeme gusara poznavali samo Omišani. Ovo je jedinstven primjer takve podvodne obrane na Jadranu.

​

 

Gomilica

Gomilica je jedna od dvije kule koje su nekada stajale na suprotnim stranama rijeke Cetine. Između njih se podizao lanac koji je služio za zatvaranje ušća i sprječavanje pristupa neprijateljskim brodovima. Lanac je možda prelazio preko Mostine. Gomilica je bila kružnog oblika i nalazila se na vrhu omiškog poluotoka.

​

 

Vrtovi

Izvan gradskih zidina, na poluotoku Punti, nalazili su se gradski vrtovi. U vrijeme opsade grada vrtovi su služili kao stalan izvor hrane za obrambene snage i stanovnike grada.

​

 

Bastion

Monumentalni peterostrani bastion izgrađen je tijekom sukoba između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva kako bi se ojačala obranu grada prema jugu. Za njegovu izgradnju korišteni su kamen i zemlja iz ruševnih i zapuštenih kuća u gradu, čime je Omiš očistio gradski prostor i osigurao materijal za snažnu utvrdu.

​

 

Galija

Galije su bile ratni i trgovački brodovi koje je koristila Mletačka Republika. Imale su jedno do tri jedra te velik broj veslača, poznatih kao galijoti.

​

 

Groblje

Staro omiško groblje nalazilo se izvan gradskih zidina jer je u prošlosti bilo zabranjeno pokapanje unutar grada, čak i za ugledne građane. Takvo je pravilo imalo i važnu zdravstvenu ulogu jer je u vrijeme velikih epidemija, poput kuge, smanjivalo opasnost od širenja bolesti.

​

 

Vrata grada

Monumentalna Kopnena vrata s ložom bila su glavni ulaz u grad i imala su dvostruki obrambeni sustav, sastavljen od vanjskih i unutarnjih vrata. Istočni potez gradskog zida gotovo je u potpunosti sačuvan, zajedno s vratima i šetnicom, zbog čega su Kopnena vrata danas praktički jedini dio gradskih zidina koji je i dalje u izvornoj funkciji.

 

Stražnica

​

U 17. stoljeću izgrađena je stražarnica na uzvisini iznad Vrata grada. Zbog svog položaja bila je iznimno pogodna za nadzor prilaza gradu s istoka. U toj je građevini bila smještena najjača gradska vatrena postrojba, raspoređena na tri topničke razine.

​

 

IZVORI

• Fagarazzi, T. (2009.) Slikoviti zemljopis Omiša i Cetine od 1773. do 1845. Omiški ljetopis 5, 39–78.

• Kovačić, V. (1987.) Omiš – razvoj starog naselja. Zagreb.

• Kovačić, V. (1992.) Fortifikacije grada Omiša. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 16, 29–40.

• Novak, G. (1944.) Prošlost Dalmacije: Sv. 2, Od Kandijskog rata do Rapallskog ugovora. Hrvatski izdavalačko bibliografski zavod, Zagreb.